ostvarenje opceg interesa muslimana

Nema sumnje da je globalizacija jedno od suvremenih pitanja za koje necemo naci rješenje u odredenom ajetu ili hadisu, ali cemo, na osnovu šerijatskih ciljeva, opcih pravila i suštinske naravi šerijatskog prava, doci do konacnog stava obrativši pažnju na koristi koje sa sobom nosi globalizacija, kao i štete koje izaziva ili se one ocekuju

Trgovina novcem, kao i svaki vid ekonomske transakcije ima posebnu važnost u okviru opcih propisa šerijata. Islam je trgovinu ubrojao u jednu od najvažnijih ljudskih aktivnosti, nužno potrebnih za normalno odvijanje i tok života unutar islamskog društva i zadovoljavanje potreba svakog pojedinca. Takoder, i kao pronalaženje relacija i odnosa koji ce povezivati islamsku državu sa neislamskih društvima i državama.

Šerijatska valjanost trgovine

Poznavajuci prirodu trgovine koja igra važnu ulogu u pospješivanju razvoja industrije i poljoprivrede, tu ništa nije neobicno, a posebno je to izvanredna prilika za dostavljanje i širenje islamske misli i ucvršcivanje odnosa medu državama i društvima sa razlicitim pogledima na svijet, razlicitim vjerskim ubjedenjima i državnim ustrojstvima.

Mnogo je kur'anskih ajeta koji upucuju na važnost i šerijatsku valjanost trgovine u islamu. Naprimjer: ''A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu” .

Razvoj trgovine osigurava dotok razlicitog asortimana roba i dovodi do smanjivanja cijena i osigurava islamskom društvu normalnu životnu egzistenciju kao i napredak i prosperitet. ''On je za vas sve što na Zemlji postoji stvorio'', ''Zar ne vidiš da vam je Allah sve na Zemlji potcinio?'' Ova dva ajeta upucuju na to da je Allah, dž. š., sve Svojim stvorenjima potcinio i naredio im da koriste te blagodati i potencijale. U toj ulozi su svi ljudi podjednako zaduženi, nema pravljenja razlika medu razlicitim grupacijama.

O medunarodnoj trgovinskoj razmjeni i saradnji i njenoj šerijatskoj valjanosti nalazimo argument u ajetu: ''Allah vam ne zabranjuje da cinite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavicaja vašeg ne izgone. Allah zaista voli one koji su pravicni''.

Jedno od opcih šerijatskih pravila jest da je dozvoljenost tih radnji osnova u robno-novcanoj razmjeni, trgovini i poslovnim transakcijama, osim ako one budu u sebi sadržavale nešto što ih cini haramom, poput kamate, robe sa kojom je haram trgovati, prevare, zakidanja, zloupotrebe teške ekonomske situacije i podizanja cijena u doba oskudice i potražnje za odredenom vrstom robe, krade, korupcije, mita itd.

Uzvišeni Allah, dž. š., kaže: ''O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nacin imetke ne prisvajajte, ali dozvoljeno vam je trgovanje uz obostrani pristanak''.

U šerijatu ne postoji niti jedan dokaz koji upucuje na demant prethodnog pravila, a nepostojanje argumenta koji to demantira, odnosno zabranjuje dokaz je da je osnova u tim radnjama dozvoljenost (ibaha).

Uzimajuci u obzir i sve dobrobiti medudržavne trgovacke razmjene izmedu islamskih zemalja, s jedne strane, i islamskih i neislamskih zemalja, s druge strane, na polju zadovoljavanja životnih potreba pojedinaca i nadomjestak nedovoljne proizvodnje uvozom, kao i ostvarivanje dobiti (profitiranje) putem izvoza onih roba koje su višak, sasvim je jasno da je ovo podrucje u osnovi podrucje dozvoljenog, uzimajuci u obzir da je jedan od globalnih ciljeva šerijata ocuvanje imetaka i zabrana njihovog upropaštavanja.

Usvjetvi i ogranicenja vanjske trgovine

Iako smo istakli da su poslovi ekonomske prirode u osnovi dozvoljeni, ipak oni moraju biti podvrgnuti šerijatskim propisima i opcim postavkama i pravilima. Evo nekih od njih:

- davanje prioriteta islamskim zemljama u uspostavljanju bilatelarnih i ekonomskih odnosa i veza. Islamske zemlje trebaju mnogo više raditi na medusobnoj saradnji, razmjeni dobara i koordinaciji radi ostvarenja ekonomske unije koja ce raditi na uklanjanju svih prepreka i ogranicenja nametnutih na kretanje priozvodnih faktora; rada, sredstava za rad, predmeta rada, robe i kapitala, kao i na usaglašavanju jedinstvene poreske, platežne i proizvodne politike i ostalog, što ce garantirati najuspješniju eksploataciju prirodnih i drugih resursa islamskih zemalja, a sve to radi ostvarenja vitalnih interesa muslimana svih zemalja svijeta;

- davanje prioriteta muslimanima da zasnuju radni odnos ili dodu do posla, investiranje u projekte muslimana i trgovanje sa njima;

- ostvarenje opceg interesa muslimana. Ovo je osnovni uvjet da bi bili dozvoljeni ekonomski odnosi i trgovinska razmjena sa neislamskim zemljama;

- islamska država je odgovorna za uredenje vanjske politike i ekonomskih odnosa sa drugim državama koje mora uskladiti sa pravilima i propisima Allahovog zakona, šerijata, jer ona ima ulogu nadgledanja i revizije svega onoga u cemu je interes i dobrobit islamskog društva;

- izgradivanje povjerenja, provodenje pravde i pošten odnos koji islamska država mora imati prema drugima, bilo da se radi o drugim državama ili pojedincima, i to u radu na poboljšanju kvaliteta proizvoda, njihovog kvantiteta dogovorenog u medusobnim ugovorima, tj. potpuno poštivanje dogovorenog;predmet ugovora ili trgovacke razmjene moraju biti šerijatom dozvoljena roba i proizvodi i da ne sadrži kredite zasnovane na kamati. Islamska država ne smije sklapati ugovore o uvozu svinjskog mesa ili alkoholnih pica, kao što se, isto tako, zabranjuju ugovori o izvozu naoružanja neislamskim državama, a posebno onoj koja je u ratu direktno sa tom islamskom zemljom ili pomaže i daje podršku drugim državama u ratu sa islamskom državom. Islamskoj državi je dozvoljeno uci u svjetske ekonomske organizacije i saveze, s tim što ne smije pristati na nešto što se u tom ugovoru suprotstavlja opcim nacelima i propisima šerijata. Naprimjer, kod medunarodnih sporazuma o uzajamnoj trgovini, poput sporazuma ''GATT'', koji sadrži clan o podjednakom odnosu i pravilima koja su identicna i obavezujuca za sve države bez izuzetka kad je u pitanju poreska politika i carine, a islamski propisi zahtijevaju smanjenje carinskih i poreskih stopa ili njihovo ukidanje za druge islamske države, u tom slucaju islamska država mora dati prednost šerijatskim propisima i sklopiti posebne ugovore sa ostalim islamskim zemljama kako bi se izbjeglo provodenje spomenutog sporazuma u svojim medusobnim odnosima i proveli u djelo islamska pravila i nacela.

Vaganje koristi i štete

Nema sumnje da je globalizacija jedno od suvremenih pitanja za koje necemo naci rješenje u odredenom ajetu ili hadisu, ali cemo, na osnovu šerijatskih ciljeva, opcih pravila i suštinske naravi šerijatskog prava, doci do konacnog stava obrativši pažnju na koristi koje sa sobom nosi globalizacija, kao i štete koje izaziva ili se one ocekuju.

Imam Šatibi veli: “Vagaju se koristi i štete koje se odnose na ovaj svijet, a uzima se ono što je zastupljeno u vecoj mjeri, što nadvlada i prevagne. Pa, ako je preovladavajuca strana ona sa koristima i pozitivnim rezultatima, onda se to uzima i smatra korisnim u obicajnom pravu. A ako je preovladavajuca strana ona sa štetnim i negativnim posljedicama, onda se to odbacuje i smatra štetnim u obicajnom pravu. One pojave koje imaju zastupljene obje strane, i koristi i štete, uzimaju se na osnovu onoga što je zastupljeno u vecoj mjeri, pa ako su to pozitivne strane i koristi - smatraju se korisnim i traži se njihovo korištenje, a ako su to negativne strane i štetne - smatraju se štetnim i zahtjeva se njeno odbacivanje.''